Blaga Marija

Sveta Marija Magdalina – Blaga Marija praznuje se 4. avgusta. Beše rodom iz grada Magdale u Siriji, zbog čega i bi nazvana Magdalina, iz plemena Isaharova.

Mučena od sedam zlih duhova, ona ču za Hrista Spasitelja kako izgoni đavole i isceljuje od svih bolesti. Stoga ona dođe k Spasitelju koji u to vreme prohođaše gradove i sela u Galileji propovedajući Evanđelje, isceljujući Svojom božanskom silom i svuda čineći dobro svima, i čovekoljubive milosti Njegove udostoji se i ona.

Danas je veliki praznik

Jer Gospod milostivo pogleda na nju i istera iz nje ljute mučitelje – sedam đavola, i ozdravi joj ne samo telo nego i dušu. On joj prosveti um svetlošću poznanja istine, da bi verovala u Njega – istinitog Mesiju, Sina Božjeg, poslanog od Boga Oca na spasenje sveta.

Sveta Marija Magdalina postade učenica Hristova i sledbenica Njegova, i sa ostalim svetim ženama služaše Mu sve do Njegovog dobrovoljnog stradanja, krsne smrti i pogrebenja.

O tome sveti evanđelist Matej piše ovako: Onde behu i gledahu izdaleka mnoge žene koje su išle za Isusom iz Galileje i služile mu. Među njima beše Marija Magdalina (Mt. 27, 55-56). Pod krstom na Golgoti stajala je i Magdalina, i gorko tugovala sa Presvetom Bogorodicom, i tešila neutešnu Bogomater kojoj nož probadaše dušu.

I kao što sveta Magdalina beše verna sledbenica i služiteljica Gospoda Hrista za vreme Njegovog zemnog života, takva ona ostade i kada On mrtav ležaše u grobu. Jer kao verna učenica, želeći da Mu i mrtvome posluži, ona prva dođe na grob sa skupocenim mirisima. I to ne jedanput nego triput dođe.

Sveta Marija Magdalina

Prvi put dođe rano, dok još beše mrak, odbacivši slabost i strah ženski; i ugledavši kamen odvaljen od groba otrča brzo natrag i izvesti svetog Petra i svetog Jovana Bogoslova govoreći: “Uzeše Gospoda iz groba”. Petar i Jovan pohitaše na grob, a za njima i sveta Magdalina. I to bi njen drugi dolazak na grob.

Kada ova dva apostola u grobu Hristovom ne videše ništa drugo do pogrebne haljine, vratiše se, a sveta Marija ostade kod groba plačući, i nadviri se nad grob i vide dva anđela u belim haljinama gde sede jedan čelo glave a drugi čelo nogu gde beše ležalo telo Isusovo; i anđeli joj rekoše:

Ženo, što plačeš? – a ona im odgovori: Uzeše Gospoda mog, i ne znam gde ga metnuše. – Rekavši to ona se obazre natrag, i vide samog Gospoda Hrista gde stoji, i ne poznade Ga; no misleći da je vrtar upita Isusa za Isusovo telo:

Gospodine, ako si ga ti uzeo kaži mi gde si ga metnuo, i ja ću ga uzeti. – I kada je Gospod oslovi po imenu rekavši: “Marija!” tada ona poznade da je to sam Gospod, i pripade k nogama Njegovim klanjajući Mu se, iako joj Gospod zabranjivaše da Ga se ne dotiče. I bi poslana od Gospoda k bratiji.

Sve se ovo zbi pre izlaska sunca, pri sijanju zornjače. A treći put sveta Marija Magdalina dođe na grob sa drugim svetim ženama kada sunce već beše granulo. One tamo videše anđela koji ih obavesti o vaskrsenju Hristovom, i kada se vraćahu k apostolima, sveta Magdalina po drugi put vide vaskrslog Gospoda koji se tada javi svima Mironosicama.

Jer Gospod ih srete i reče im: “Radujte se!” A one pristupivši uhvatiše se za noge njegove i pokloniše mu se. Tada im reče Isus: “Ne bojte s, idite te javite braći mojoj”.

I kao što sveta Magdalina bi prva gledalica vaskrslog Gospoda Hrista, tako ona bi i prva blagovesnica vaskrsenja Njegovog. Po vaznesenju Gospodnjem ona proputova mnoge zemlje blagovesteći Hrista, kao i sveti apostoli.

Doputovavši u Rim, Sveta Marija Magdalina izađe pred ćesara Tiberija, i predajući mu jaje crveno obojeno, pozdravi ga rečima: “Hristos voskrese!”

U isto vreme ona optuži ćesaru Pilata za njegovu nepravednu osudu Gospoda Isusa. Njenu tužbu ćesar je primio, i Pilata premestio iz Jerusalima u Galiju, gde je ovaj nepravedni sudija u nemilosti carskoj i u teškoj bolesti skončao. Potom sveta Magdalina iz Rima otputova u Efes ka svetom Jovanu Bogoslovu, kome je apostolski pomagala u delu propovedanja Evanđelja. Sa velikom ljubavlju prema vaskrslome Gospodu i sa velikom revnošću javljala je ona Evanđelje svetu kao pravi Hristov apostol, zbog čega je i nazvana ravnoapostolna.

Pošto apostolski posluži Gospodu, sveta Magdalina se blaženim usnućem prestavi ka Gospodu, i bi sahranjena u onoj istoj pećini, u kojoj kasnije i sveti sedam mladića, čudotvorno uspavanih na stotine godina, potom oživelih, pa onda umrlih.

Netljene čudotvorne mošti svete ravnoapostolne Marije Magdaline biše u devetom veku pri caru Lavu IV Mudrom svečano prenete iz Efesa u Carigrad i smeštene u hramu manastira svetoga Lazara, čineći čudesa u slavu Hrista Boga našeg, kome čast i poklonjenje kroza sve vekove.

Amin.

Mariju Magdalinu veličamo kao jednu od Hristovih Mironosica, u koju se, nakon što je Hristos iz nje isterao sedam zlih duhova, umesto toga, u potpunosti uselila sedmostruko jača božanska blagodat Duha. Tako je dakle, ova Magdalina Marija zbog svoje istrajnosti bila udostojena viđenja angela i besedovanja sa njima da bi zatim, ugledavši Gospoda, postala Njegov apostol i za same apostole, te iz samih božanskih usta bila naučena i konačno dobila potvrdu (Vaskrsenja Hristovog), otišla apostolima i objavila im da je videla Gospoda, a što joj je On rekao.

Sveti Grigorije Palama –
„Gospode, prosveti tamu moju“
– sabrane besede – deo 20. besede

Similar Posts