Badnje veče

 

U toku dana, domaćica u jedno sito stavi sve vrste žitarica, suvih šljiva, oraha i jabuka i to sve stoji na vrhu stola gde se večera. Ponegde sito stave pod sto, a ponegde kod ognjišta. Tim žitom posipa se badnjak, slama i polažajnik (prvi gost).

Predveče, domaćin unosi badnjak i slamu u kuću. Kuca na vrata, a kad ukućani pitaju “Ko je?!” – odgovara “Badnjak vam dolazi u kuću!” Zatim mu domaćica otvara vrata i obraćajući se badnjaku govori “Dobro veče, badnjače!”

Domaćin stupajući desnom nogom preko praga unosi badnjak u kuću i pozdravlja ukućane rečima “Srećno vam Badnje veče!” – na šta ga ukućani otpozdravljaju sa “Bog ti dobro dao i sreće imao!” – dok ga domaćica dočekuje sipajući po njemu žito iz sita.

Noseći badnjak, domaćin obilazi kuću kvocajući kao kvočka, a domaćica i sva deca idu za njim pijučući kao pilići. Domaćin obilazi sve uglove kuće bacajući po jedan orah u svaki ugao, što se smatra žrtvom precima. Ostali orasi i lešnici se ostavljaju i u slami ispod stola i najčešće se jedu s medom. Orahe koji su u uglovima niko ne uzima.

Po unošenju badnjaka, domaćin ili domaćica unose slamu i raznose je po celoj kući, a posebno na mesto gde će biti postavljena večera. Pritom, onaj ko nosi slamu kvoca, a ostali pijuču. Preko slame se postavlja stolnjak jer se služi i jede na podu. Stolice su iznete iz kuće i sedi se na slami.

Posle Božića se ova slama nosi u obor, štalu ili ambar, a njom su i obavijali voćke da bi bolje rodile.

Similar Posts