Međunarodni dan žena na selu

Dan žena na selu

Žene na selu su neshvaćene, neplaćene, obespravljene

Petnaesti oktobar ustanovljen je kao Međunarodni dan žena na selu Rezolucijom Generalne skupštine UN iz 2007. godine, prepoznajući važnu ulogu i doprinos žena sa sela u unapređivanju poljoprivrede i ruralnog razvoja, obezbeđivanju hrane i iskorenjivanju siromaštva u seoskim sredinama.

Obeležavanjem tog praznika ukazuje se na težak položaj žena u ruralnim sredinama, koji najbolje ilustruje podatak da četvrtinu svetske populacije čine žene koje žive na selu, ali se u njihovom vlasništvu nalazi tek dva procenta zemlje, dok od svih poljoprivrednih prihoda dobijaju samo jedan odsto.

Povodom obeležavanja 15. oktobra, Međunarodnog dana žena na selu, podsetimo se na neophodnost unapređivanja položaja žena i devojčica sa sela, promenom tradicionalnih, patrijarhalnih stereotipa o rodnim ulogama, omogućavanjem dostupnosti zdravstvenih, obrazovnih, socijalnih usluga, zaštitom materinstva, podsticanjem ekonomskog osamostaljivanja i osnaživanja, nasleđivanja gazdinstava i druge imovine, kao i učešća u političkom i javnom životu i donošenju odluka.

Domaćica

Dan žena na selu

Opšte osiromašenje u društvu i sve izraženije ekonomsko raslojavanje stanovništva, najvidljivije je na selu i na primeru žena koje na selu žive i rade. Ženama na selu mora se omogućiti ravnomernija raspodela prihoda, pravedniji društveni i jači ekonomski položaj, kako bi život u ruralnim sredinama i ubuduće bio održiv, a prava žena na selu zaštićena kao i prava svih građana.

Uloga žene u ruralnim sredinama u Srbiji izuzetno je važna, ali potpuno nevidljiva, jer iako u obavljanju teških fizičkih poslova i preuzimanju obaveza ne zaostaju za muškarcima, samo su 17.3 odsto žena vlasnice poljoprivrednih gazdinstava.

Kuće u kojima žive žene na selu su u 88 odsto slučajeva u vlasništvu muškaraca, ne poseduju zemlju u 84 odsto slučajeva i gotovo da ne poseduju sredstva za poljoprivrednu proizvodnju. To je, između ostalog, posledica ne samo čvrsto ustanovljenog tradicionalnog načina života, već i činjenice da bračni par može registrovati samo jedno gazdinstvo.

Žene na selu zanemarene i u neravnopravnom položaju, ne samo u odnosu na muškarce već i na žene u urbanim sredinama, postaje opšte mesto. Unazad decenijama malo se toga promenilo.

U Srbiji je, slobodno možemo reći, položaj seoskih žena marginalizovan. Njihov rad u većini slučajeva nije plaćen. Većina od ukupnog broja stanovnika Srbije živi na selu, oko 55 odsto, i u većini su to žene.

Generalno gledano, socijalni i ekonomski položaj žena na selu određen je krajnje nepovoljnim statusom seoskih domaćinstava. Muškarac je vlasnik imovine i kuće, domaćinstvo se zasniva uglavnom u kući muža. Tako dolazimo do podatka da su žene vlasnice tek oko 16 odsto ukupnog broja poljoprivrednih imanja, a da su vlasnici kuća muškarci u neverovatnom broju od 88 procenata.

 

Similar Posts