Dušan Jakšić je rođen na današnji dan 05. jun, 1927. godine u Karlovcu. Odrastao je u Beogradu, gde je započeo studije pevanja na Muzičkoj akademiji. Prebacuje se na Akademiju dramskih, kod profesora Bojana Stupice i postaje član JDP-a. Prelazi u BDP, pa u Narodno pozorište, gde je i završio pozorišnu karijeru.
Paralelno je razvijao muzičku karijeru. Brojne pesme su mu postale evergrin. Nastupao je na brojnim festivalima, snimio oko 80 ploča i ušao u istoriju jugoslovenske muzike.
Umro je u Beogradu, sa 82 godine.

Jakšić je bio prvak Drame Narodnog pozorišta, u kojem je proveo dve decenije plodnog i zapaženog rada, od 1971. do odlaska u penziju 1990.

Rođen je u Karlovcu 5. juna 1927, gimnaziju je pohađao u Beogradu, a zatim studirao glumu na Pozorišnoj akademiji u klasi prof. Bojana Stupice.

Glumačka karijera

Glumačku karijeru započinje 1950. u Jugoslovenskom dramskom pozorištu, a zatim je bio i u Srpskom narodnom pozorištu u Novom Sadu, Beogradskom dramskom pozorištu i Savremenom pozorištu…

Tumačio je uloge u preko 100 predstava, od kojih su istaknute Don Kihot (Čovek od La Manče D. Vasermana), Higins (Pigmalion Dž. B. Šoa), Spira (Pop Ćira i pop Spira S. Sremca), Čovek s nogom (Put oko sveta B. Nušića), Kurjak (Ivkova slava, S. Sremca).

Takođe – Šulc (Oblomov A. Gončarova), Teča Jakov (Gospođa ministarka, B. Nušića), Erl od Rosa (Magbet V. Šekspira), Aleksa (Kosovska hronika, R. Đurđevića), Ministar (Centrifugalni igrač T. Manojlovića), Rajačić (Maska M. Crnjanskog)…

Pozorišnu karijeru je završio ulogom grofa Tockog, ljubavnika Nastasje Filipovne u “Idiotu” Dostojevskog.

Igrao je i u filmovima “Put oko sveta” i “Roj”, kao i u televizijskim serijama “Vuk Karadžić” i “Pozorište u kući”.

Umetnički život Jakšića imao je više pravaca i delatnosti, uz glumu bio je i pevač, kompozitor, recitator, scensko-muzički izvođač.

Pevačka karijera

Početak njegove pevačke karijere bio je 1958. godine zapaženim učešćem na festivalu zabavne muzike u Opatiji, a 1961. godine pobedio je na prvom Beogradskom proleću.

Veliku popularnost je stekao interpretirajući starogradske pesme, romanse i zabavnu muziku uopšte.

Snimio je oko 80 ploča i kaseta i nastupao na brojnim koncertima u zemlji i inostranstvu.

Pesme koje je interpretirao obeležile su epohu stvaranja naše popularne i zabavne muzike.

Nekoliko hiljada muzičkih nastupa prenošenja i stvaranja naše muzike skoro svuda po zemlji i svetu, svojevrsna su zadužbina svome narodu ovog umetnika.

Pesma “Beograde“, koju je sam komponovao i pevao i danas je prisutna na svim beogradskim svečanostima.

Similar Posts