Pravi i nepravi objekat

Pravi i nepravi objekat

PRAVI OBJEKAT

Kada je OBJEKAT u pitanju, najvažnije je naučiti da ovaj član rečenice označava PREDMET NA KOJEM SE VOLjOM SUBJEKTA DIREKTNO OSTVARUJE NEKA RADNjA.

Na primer:

Milan čeka PRIJATELjA. (ili AUTOBUS)
Jelena drži SESTRU. (ili LUTKU)
Učenici slušaju NASTAVNIKA. (ili MUZIKU)

Svaka rečenica, dakle, označava da njen vršilac radnje (subjekat)

čeka baš PRIJATELjA odnosno AUTOBUS,
drži baš SESTRU odnosno LUTKU, ili
slušaju baš NASTAVNIKA odnosno MUZIKU.

Ako sada zamislimo situaciju da nam je neko rekao neku od navedenih rečenica, a da mi nismo baš najbolje razumeli šta radi, morali bismo da postavimo pitanja:

KOGA (za bića) ili ŠTA (za ostalo) čeka Milan?
KOGA (za bića) ili ŠTA (za ostalo) drži Jelena?
KOGA (za bića) ili ŠTA (za ostalo) slušaju učenici?

Dakle, pitanja za prepoznavanje objekta su KOGA? ili ŠTA? (ovo su istovremeno i pitanja za padež koji se zove AKUZATIV).

Pregled upotrebljenih glagola u datim rečenicama otkriće nam još jedan značajan momenat za PRAVI OBJEKAT.

Glagoli su:

ČEKATI, DRŽATI i SLUŠATI.

Posle ovih i sličnih glagola UVEK JE MOGUĆE upotrebiti (ili reći) neodređene zamenice NEKOGA ili NEŠTO. Dakle, konstrukcije:

ČEKATI NEKOGA ili ČEKATI NEŠTO,
DRŽATI NEKOGA ili DRŽATI NEŠTO, odnosno,
SLUŠATI NEKOGA ili SLUŠATI NEŠTO

su normalne i vrlo uobičajene u svakodnevnoj komunikaciji (sporazumevanju). Ovakva situacija pokazuje da su u pitanju PRELAZNI GLAGOLI (označavaju radnje koje prelaze na predmet radnje) i upućuju na sledeći zaključak:

PRAVI OBJEKAT UPOTREBLjAVA SE POSLE PRELAZNIH GLAGOLA.

U našem jeziku vrlo su česte i situacije u kojima se OBJEKAT (predmet radnje) iskazuje ISTOM REČJU, ali u drukčijem obliku. Na primer:

Kupio je HLEBA, MLEKA i ŠEĆERA.
isto je što i
Kupio je HLEB, MLEKO i ŠEĆER.

Jeo je KOLAČA do mile volje.
isto je što i
Jeo je KOLAČE do mile volje.

Da bismo dobili oblike istaknutih reči u prvim rečenicama, morali bismo pitati:
ČEGA je kupio? odnosno, ČEGA je jeo do mile volje?

Dakle, i pitanje ČEGA? je pitanje za PRAVI OBJEKAT u rečenici. (ovo je jedno od pitanja za padež koji se zove GENITIV)
Iz navedenih primera rečenica možete zaključiti da se AKUZATIV i DEONI (PARTITIVNI) GENITIV kao objekti mogu zamenjivati kada označavaju neku neodređenu količinu.
SAMO POD TIM USLOVOM DEONI GENITIV JE PRAVI OBJEKAT.

Ali, ako je količina ODREĐENA:

a) prilozima: malo, mnogo, puno, dosta, nešto…
b) merama: metar, kilogram, litar…
v) imenicama: komad, kriška, zalogaj, gutljaj, parče…

onda zamena NIJE MOGUĆA. Na primer:

Kupio je litar MLEKA. (samo tako)
ne može i
Kupio je litar MLEKO.

Uzeo je parče ČOKOLADE. (samo tako)
ne može i
Uzeo je parče ČOKOLADU.

Nosi malo HRANE. (samo tako)
ne može i
Nosi malo HRANU.

UPRKOS TOME, I U TAKVIM PRIMERIMA DEONI GENITIV JESTE PRAVI OBJEKAT.
Ovo zbog toga što reči koje određuju količinu stoje u AKUZATIVU BEZ PREDLOGA.

Dakle,

PRAVI OBJEKAT JE PREDMET NA KOJEM SE DIREKTNO VRŠI RADNjA ISKAZANA REČENICOM, ODGOVARA NA PITANjA KOGA? / ŠTA? / (ČEGA?), I DOPUNA JE PRELAZNIH GLAGOLA.

Uz neke glagole pravi objekat se ne mora izreći, nego se njegovo značenje podrazumeva: može se reći i

Jedem HLEB.
i samo
Jedem.

Takvi su glagoli ČITATI, PISATI, PEVATI, PITI i slični jer se PODRAZUMEVA šta se ČITA, PIŠE, PEVA ili PIJE.

Pravi i nepravi objekat

Nepravi objekat

Kao što pravi objekat DOPUNjUJE značenje glagolske radnje, time i rečenice, do punog značenja koje omogućuje UPOTREBU REČENICE u sporazumevanju (komunikaciji), tako i NEPRAVI OBJEKAT ima potpuno istu ulogu.

Jedina je razlika što

PRAVI OBJEKAT dopunjuje PRELAZNE GLAGOLE
a
NEPRAVI OBJEKAT dopunjuje NEPRELAZNE GLAGOLE.

Ako imamo rečenice:

Jasna pomaže. ili Jovan liči.

jasno je da ovakve rečenice NEMAJU JASNO ZNAČENjE i moraju biti DOPUNjENE informacijama koje su, zapravo, odgovori na očekivana pitanja:

KOME (ČEMU) Jasna pomaže? i NA KOGA (NA ŠTA) Jovan liči?

Tek kada traženim odgovorima DOPUNIMO rečenice, dobićemo i njihovo potpuno značenje:

Jasna pomaže MAJCI. i Jovan liči NA BRATA.

Odgovori MAJCI i NA BRATA u rečenicama imaju službu (funkciju) NEPRAVOG OBJEKTA jer se glagolska radnja NE VRŠI direktno na njima kao predmetima radnje, već se VRŠENjE RADNjE ostvaruje posredno.

Već smo videli da NEPRAVI OBJEKAT može biti u

DATIVU:
Jasna pomaže majci.
Dajte Milanu poklone.

i

AKUZATIVU SA PREDLOZIMA:
Jovan liči na brata.
Već se navikao na novu školu.

Osim u ovim padežima, može biti i u sledećim padežima:

GENITIV (sa i bez predloga):
Ivan se setio jednog doživljaja.
Uspeh u školi zavisi od učenja.

INSTRUMENTAL (sa i bez predloga):
Vozač upravlja autobusom.
Mnogi ljudi tuguju za rodnim krajem.

LOKATIV:
Svako dete mašta o uspehu.
Dugo su razgovarali o filmu.

NEPRAVI OBJEKAT može biti u SVIM PADEŽIMA, osim u NOMINATIVU, VOKATIVU i AKUZATIVU BEZ PREDLOGA.

Similar Posts